Vino je alkoholno piće koje se proizvodi fermentacijom soka grožđa. Tokom ovog procesa, šećer u grožđu se pretvara u alkohol uz pomoć kvasaca. Vino je važan dio mnogih kultura i tradicija diljem svijeta, a uživanje u vinu često se smatra umjetnošću. Vina dolaze u različitim stilovima i okusima, ovisno o vrsti grožđa, regiji proizvodnje, tehnologiji i vremenskim uvjetima.
Svako vino ima svoje karakteristične arome i okuse, te se često uparuje s određenim jelima kako bi se poboljšalo ukupno gastronomsko iskustvo. Vino se često klasificira u tri glavne kategorije: crveno vino, bijelo vino i rose vino također, u našoj ponudi možete pronaći i desertna vina. Postoje i različiti suhi, poluslatki i slatki stilovi vina.
Crvena vina su poznata po svojoj bogatoj aromi, punom okusu i raznolikosti stilova. Arome crvenih vina mogu se razlikovati ovisno o sorti i regiji. Crvena vina često imaju različite voćne note poput jagoda, malina i trešanja. Sadrže i začinske note vanilije, cimeta i papra, te cvjetne i drvene tonove.
Temperatura serviranja utječe na percepciju okusa i arome vina. Crvena standardna vina obično se poslužuju na temperaturi od 16-18°C a punija i zrelija vina od 20-22°C.
Kada govorimo o gastronomskoj preporuci možemo se složiti kako lagana crvena vina, poput Pinot Noira, idu dobro uz perad, pečenu ribu i jela s piletinom. Srednje puna crvena vina, poput Merlota, uparit će se s crvenim mesom, tjesteninom i sirevima. Te, punija crvena vina, kao što su Cabernet Sauvignon i Zinfandel, odlično se slažu s govedinom, janjetinom i jelima s roštilja.
Bijela vina karakterizira svježina i kiselost koja ih čini osvježavajućima. Ovisno o sorti i proizvođaču, ta svježina može varirati od nježne do živahne. Postoje različiti stilovi bijelih vina, uključujući suha bijela vina, poluslatka i slatka bijela vina. Svaki stil nudi različite doživljaje okusa i razinu šećera. Arome uključuju citrusno voće, limun i limetu, voće poput jabuka. krišaka i breskvi te egzotično voće poput ananasa i manga.
Bijela vina obično se serviraju na nižim temperaturama u usporedbi s crvenim vinima. Temperatura serviranja varira ovisno o stilu bijelog vina, ali općenito se kreće između 7-13°C. Svježa i lagana bijela vina često se služe hladnija, dok punija i ozbiljnija bijela vina mogu biti nešto toplija.
Suha bijela vina odlično se slažu s jelima od morskih plodova poput ribe, škampa, jastoga i kamenica. Također, uz razna jela od piletine s umakom do piletine s limunom i biljem. Isto tako, savršeno pristaju uz salate s voćem i bijelim sirom.
Popularne sorte bijelih vina uključuju Chardonnay i Sauvignon Blanc.
Rose vina su poznata po svojoj svježini, voćnim aromama i blagim taninima. Ova vina su često omiljen izbor za ljetne i sunčane dane. Boja rose vina ovisi o trajanju maceracije (kontaktu s kožom grožđa) tijekom procesa proizvodnje. Rose vina često obiluju voćnim aromama, uključujući jagode, maline, crne trešnje, citrusno voće i crno bobičasto voće. Također mogu sadržavati cvjetne i biljne note. Obično su svježa i živahna, s osvježavajućom kiselošću. Tanini su prisutni, ali obično su blagi u usporedbi s crvenim vinima. Vino može biti suho, polusuho ili slatko, ovisno o stilu.
Svježa i lagana rose vina serviraju se hladna na temperaturi od 8-10°C. Ova vina će biti osvježavajuća i savršena za tople ljetne dane. Intenzivnija i punija rose vina poslužuju se nešto toplije temperature od 10-12°C što može pomoći da se bolje istaknu arome i okusi, posebno ako su rosei s više struktura i tanina.
Lagani i svježi rosei savršeni su uz svježe morske plodove, salate, tjesteninu s bijelim umacima, lagane rižote, piletinu i azijske jelovnike. Intenzivniji rosei sadrže više tijela i tanina mogu se upariti s jelima poput roštilja, ljute hrane, začinjenih azijskih jela, pljeskavica i raznih sireva. Dok, slatki rosei odlično idu uz voćne deserte, kolače, kolače s bobičastim voćem i sireve poput kozjeg sira.
Desertna vina su slatka vina koja se često poslužuju uz desert ili slastice, jer njihova slatkoća savršeno upotpunjuje slatke okuse. Desertna vina su poznata po svojoj visokoj razini šećera. Slatkoća ovih vina dolazi od koncentriranih šećera u grožđu, a proces proizvodnje često uključuje prekid fermentacije kako bi se zadržala prirodna slatkoća. Imaju bogate i kompleksne arome i okuse koji se razlikuju ovisno o sorti. Uobičajene arome uključuju voće, med, suho voće, začine i orašaste plodove.
Desertna vina obično imaju višu razinu alkohola u usporedbi s drugim vinima, što dodaje tijelo i toplinu. Potrebno je servirati ih hladna, ali temperatura može varirati ovisno o sorti. Uobičajene temperature kreću se od 6-14°C.
Desertna vina često su poslastica nakon obroka i mogu se upariti s raznim vrstama slastica, voćnih torti, čokoladnih kolača i sireva.
Istra je najveći hrvatski i jadranski poluotok. Nalazi se na zapadnom dijelu Hrvatske, na sjevernome dijelu Jadrana, na teritoriju Hrvatske, Slovenije i Italije. Ova regija je poznata po svojim predivnim pejzažima, obalnim gradovima, bogatoj povijesti i naravno, vinogradima i vinima. Istarski vinogradari proizvode različite vrste vina, uključujući bijela, crvena i rose vina, a regija je poznata i po autohtonim sortama grožđa. S obzirom na povoljnu klimu i raznolikom terenu koji pružaju izvrsne uvjete za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina.
Neki od proizvođača vina u Istarskoj regiji su: Tomaz, Deklić, Veralda, Coronica, Meneghetti i Roxanich. Poznati po svojem tradicionalnom načinu proizvodnje i stvaranju kvalitetnih boca vina s čistom ljubavlju.
Slavonija, regija smještena u istočnom dijelu Hrvatske, također je poznata po proizvodnji vina. Ova regija ima svoje jedinstvene karakteristike i tradiciju vinogradarstva koja je postojala stoljećima. U Slavoniji se odvija kontinentalna klima s vrućim ljetima i hladnim zimama. Ove klimatske uvjete često prate dugi sunčani dani, što je povoljno za dozrijevanje grožđa. Tlo u Slavoniji varira od vrlo plodnih ravnica do brdovitih područja. Različite vrste tla doprinose raznovrsnosti sorti koje se uzgajaju i raznim stilovima vina. Slavonija je poznata po svojim autohtonim sortama grožđa, uključujući graševinu, traminac i frankovku. Ove autohtone sorte igraju ključnu ulogu u proizvodnji vina regije. Slavonija je također poznata po proizvodnji hrastovih bačvi, koje se koriste za starenje vina. Ova regija opskrbljuje mnoge vinarije u Hrvatskoj i svijetu hrastovim bačvama.
Neki od proizvođača vina u Slavoniji koje možete pronaći u našoj ponudi su: Apolitico, Galić, Romić, Enjingi, Krauthaker, Kolarić. Svaki od njih svoju viziju provodi u realnost zahvaljujući strasti i ljubavi prema proizvodnji vina.
Dalmacija je regija smještena na obali Jadranskog mora u Hrvatskoj, ima dugu i bogatu tradiciju proizvodnje vina. Ova regija odlikuje se mediteranskom klimom, raznolikim terenom i vinogradima koji se protežu uzduž obalnog područja i otoke, pružajući izvrsne uvjete za uzgoj raznih sorti grožđa. Teren Dalmacije raznolik je, uključujući obalne ravne površine, brdovite vinograde i kamene terase. Ovi različiti tipovi tla pridonose raznolikosti sorti koje se uzgajaju i stilovima vina. Dalmacija proizvodi i bijela i crna vina, s naglaskom na suha bijela vina na obali i puna crna vina na otocima i brdima.
U našoj ponudi možete pronaći nekoliko proizvođača vina iz Dalmacije: Korta Katarina, Krajančić, Matuško, Stina vina i Testament vina.
Razmislite o prigodi za koju želite vino. Je li to posebno slavlje, romantična večera, opuštanje s prijateljima ili samo obrok kod kuće? Za posebne prigode razmislite o posebnom vinu poput visokokvalitetnog crnog vina. Ako vino planirate upariti s hranom, razmislite o jelima koja ćete poslužiti. Različite vrste hrane idu bolje uz različita vina. Na primjer, bijela vina obično idu dobro uz ribu i perad, dok crna vina idu uz meso.
Ako preferirate suha vina, tražit ćete vina s manje šećera. Označenost kao “suho” na etiketi često znači da je vino bez dodatka šećera. Ako volite malo slatkoće, možda ćete se više svidjeti vinima s oznakom “polusuho” ili “slatko”. Svaka sorta grožđa ima svoje karakteristične arome i okuse. Ako preferirate voćna vina, možda će vam više odgovarati Chardonnay ili Merlot.